Dokumentom „Pregled odbrane“, OSBiH se smanjuju na 9.200 vojnika i 4.600 aktivne rezerve

Autor: Redakcija • Objavljeno: • Broj komentara: 0

Smjernicama Predsjedništva BiH, kroz dokument „Pregled odbrane“ koji bi trebao biti usvojen do kraja godine definirano je da se Oružane snage Bosne i Hercegovine smanjuju sa postojećih 10.000 na 9.200 pripadnika i sa postojećih 5.000 na 4.600 aktivne rezerve.

  • ministrica_pendes_defile.jpg

Predsjedništvo BiH odobrilo je nastavak izrade dokumenta Pregleda odbrane. Ima li istine u pričama da Oružane snage BiH ostaju bez cijelog bataljona, da se smanjuje broj lokacija?

- Moram izraziti zadovoljstvo, jer prvi put nakon sedam godina imamo jasnu instrukciju iz Predsjedništva BiH, koje je zadužilo Ministarstvo obrane da do kraja 11. mjeseca pripremimo cjelovit dokument, koji u svom sadržaju treba imati i plan modernizacije Oružanih snaga, što je jako bitan segment. Okvir koji nam je zadalo Predsjedništvo je 9.200 pripadnika OSBiH, s tim da se ne radi ništa na izmjeni sadašnje strukture koja je definirana zakonima o obrani i službi i u tom smislu te priče i dvojbe postoje, budući je zakonom ranije definirano 10.000 pripadnika OSBiH plus 5.000 aktivne pričuve.

Strateški dokument

Ovim smjernicama je definirano 9.200 pripadnika OS-a i 4.600 aktivne pričuve, s tim da moramo voditi računa da pojačamo logističke elemente ili potporu na teritoriji BiH, kako bi nam postrojbe i bojne brigade bile učinkovitije. Mislim da je proces otkočen, da je to jako značajno i da je to pokazatelj funkcionalnosti i sprege i između Ministarstva obrane i Predsjedništva BiH. Dokument Pregled obrane je jedan od partnerskih ciljeva BiH, tako da nakon usvajanja zaključaka u Predsjedništvu smatram da je pred Ministarstvom obrane i rukovodnim timom koji radi na Pregledu odgovoran rad sljedećih nekoliko mjeseci, jer ćemo nastojati da u potpunosti odgovorimo zahtjevima koje je Predsjedništvo pred nas stavilo. Uvjerena sam da će to i kod partnera u NATO-u koji, da tako kažem, pripremaju određene uvjete za BiH s ciljem aktiviranja MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO-u) biti jasan pokazatelj da je Bosna i Hercegovina zbilja kredibilan partner i da mi očekujemo aktiviranje MAP-a. Bez obzira na to što nismo uknjižili sve perspektivne lokacije koje koriste Oružane snage, moram reći da će, nakon pripreme Pregleda obrane kao strateškog dokumenta, vjerojatno doći do smanjenja broja lokacija, jer je i to nešto što nam je Predsjedništvo zadalo kao okvir - da se sve proba svesti na 57 lokacija. Sad ih je 63, ali kako Pregled obrane definira OS za sljedećih deset godina, to je nešto što neće odmah stupiti na snagu, jer mi sad imamo 9.200 pripadnika, ali ćemo kroz taj dokument definirati i pozicionirati zadaće, aktivnosti, modernizaciju, planove. Uvjerena sam da će krajem godine Pregled obrane biti usvojen u Predsjedništvu.

Zbog čega toliki interes javnosti za izradu tog dokumenta, govorimo li o mini reformi OSBiH?

- Reforma obrane je napravljena na način da je iz dva entitetska ministarstva i uvjetno rečeno tri vojske stvorena zajednička sila - Oružane snage BiH. Postoje međunarodni dokumenti kao što je sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, gdje su jasno definirane efektive, kad govorimo o naoružanju između BiH, Republike Hrvatske i nekad zajednice Srbije i Crne Gore, sada te dvije države. I u tom smislu mora postojati balans kakav je nekada bio između entitetskih vojski. S tog aspekta je postojala neopravdana bojazan, jer mi ipak već dugi niz godina radimo na izgradnji povjerenja svih naroda u državi, kao i građana koji žive u BiH, tako da toj skepsi nije bilo mjesta.

Dosta je posla urađeno kada je riječ o uništavanju viškova municije, a i to je jedan od uslova postavljenih pred našu zemlju...

- To je, također, jedna od obaveza Ministarstva, gdje smo isto od Predsjedništva dobili zaključke, jer rješavanje pitanja viškova naoružanja i municije je prepoznato kroz tri načina: prodaja, donacija i uništavanje. Mi smo se posljednjih nekoliko godina fokusirali na uništavanje, jer su značajne količine bile nestabilne municije. Još smo opterećeni municijom punjenom bijelim fosforom. Nastojat ćemo, jer imamo rokove, da do kraja osmog mjeseca riješimo i to pitanje, to je veliki problem, iako zajedno sa predstavnicima međunarodnih organizacija i veleposlanstava u BiH, kroz naš strateški komitet rješavanja viškova naoružanja i municije, zbilja imamo veliku pomoć i potporu. Trebao je biti potpisan sporazum sa firmom iz jedne od država EU, ali iz određenih razloga nije došlo do toga, pa pokušavamo naći neki novi aranžman, kada govorimo o municiji punjenoj bijelim fosforom. Značajne su količine uništene. Više od 100 posto je povećan procent uništenja u 2015. u odnosu na 2014, a imamo naznake da će u 2016. biti opet uvećan 100 posto u odnosu na prošlu godinu. To daje optimističnu sliku za Ministarstvo obrane i generalno za sigurnost. Nama je kroz procese rješavanja viškova naoružanja prvenstveni cilj sigurnost građana BiH i na tome smo u posljednjih nekoliko, a pogotovo prošle godine intenzivno radili. Perspektivna skladišta, na kojima je skladišteno naoružanje su osigurana, nastojimo obučiti ljude i značajan je broj educiranih pripadnika OSBiH koji rade na tom polju. Ono što sad pokušavamo uraditi, jeste da uskoro usvojimo pravilnik koji će definirati naknade koje nemaju karakter plaće, za određena, specifična zanimanja u okviru OSBiH, kao što su piloti, vojnici na straži, demineri i osobe koje rade na uništavanju viškova municije - prvenstveno mislim na našu radionicu Trom u Doboju.

General Wilz je nedavno u Oslobođenju istakla kako posao NATO-a nije uticaj na politiku kako bi se knjižila vojna imovina. Je li politička volja jedina prepreka u tom zadatku?

- Nije samo politička volja nego se možda i sa nedovoljno informacija donijela odluka ili bolje rečeno postavljen uvjet pred Bosnu i Hercegovinu uknjižbe perspektivne vojne imovine, bez kompletne slike o sve 63 lokacije, zbog toga što u RS-u imamo dijelom utjecaja tog političkog iako je to meni neshvatljivo. Smatram da je u interesu Vlade Republike Srpske da se perspektivna vojna imovina uknjiži na Ministarstvo obrane BiH, jer već sada imamo zaključke Predsjedništva u kojima se kaže da će to biti 57 lokacija. Možda se to za deset godina svede na 50 lokacija. Uvijek je lakše da se, kada je nešto uknjiženo, vrati lokalnoj zajednici, kantonu, entitetu, ali je lakše prometovati tom imovinom i napraviti bilo kakvu dokumentaciju ukoliko mislite nešto graditi.

Za svaku od lokacija koje su neperspektivne za Oružane snage mi već dugi niz godina pokušavamo i stalno pišemo požurnice prema vladama entiteta kako bi one preuzele te lokacije, a one ih ne preuzimaju. Glavni razlog je što se ne mogu prometovati, ne može ih niko uknjižiti. Zbog toga mi je nerazumljiva i ta politička odluka. Svima bi trebalo biti u interesu da nađu rješenje kako lokaciju uknjižiti, jer i perspektivna i neperspektivna vojna imovina se može knjižiti.

Pohvale deminerima

Onda smo došli u situaciju gdje smo u dvojbi u vezi sa lokacijom Zalužani, koja je neperspektivna, a ipak je uknjižena u RS-u. Pravobraniteljstvu BiH smo poslali upit i tražili da ono ispita taj slučaj, jer ukoliko se može uknjižiti neperspektivna, može i perspektivna vojna imovina. Nije to samo problem. Problem je neharmoniziranih knjiga, ZK izvadaka, jer često se dešava da stanja na terenu, stanja u katastru i u gruntovnici nisu harmonizirana. Nešto je još društvena imovina i onda mora proći kroz općinska vijeća, sabore kantona, županija.

Šta očekujete od summita u Varšavi?

- Od summita očekujem da će BiH sigurno dobiti jednu pozitivnu poruku. Zbog čega? Zbog toga što Ministarstvo obrane i država aktivno sudjeluju u doprinosu miru u cijelom svijetu kroz mirovne operacije, kao što je ona u Islamskoj Republici Afganistan, ona pod okriljem UN-a u Maliju, Kongu, potpisali smo sporazum iako on nema direktne veze sa našim aktiviranjem MAP-a, sa Evropskom unijom razgovaramo o tome da u okviru evropskih snaga sudjelujemo kao potpora u kriznim područjima. Radimo intenzivno na uništavanju municije, jer rješavanje viškova doprinosi sigurnosti. BiH time intenzivno radi na sigurnosti u ovom dijelu Evrope. To je automatski benefit i za NATO. Tu je i deminiranje kao jedna od glavnih aktivnosti OSBiH, značajan doprinos bh. društvu i moram pohvaliti pripadnike Deminerskog bataljona OSBiH, jer sam uvjerena da gdje god su očistili zagađeno područje, ono je uistinu 100 posto čisto, povratnik se može vratiti, zemljište se može koristiti.

Kakve utiske nosite iz posjete SAD-u?

- Smatramo SAD i u ovom slučaju Maryland strateškim partnerom i očekujemo da će ta saradnja biti i intenzivnija. Razgovarali smo o modernizaciji i našem pristupanju, odnosno aktiviranju MAP-a, pomoći SAD-a i lobiranju za BiH, jer koliko god nama treba NATO, smatramo da i Bosna i Hercegovina treba NATO-u, pogotovo sa aspekta regionalne sigurnosti, jer imamo Hrvatsku kao susjeda koja je članica EU i NATO-a, Crnu Goru kao članicu de facto NATO-a, Srbiju koja je članica partnerstva za mir. Smatramo da dajemo značajan doprinos sigurnosti jugoistočne Evrope.

Intervju ministrice odbrane BiH Marine Pendeš za Oslobođenje

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije portala Veteran.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

KOMENTARI { 0 } DODAJ KOMENTAR
  • Ime / Nadimak: *

  • Komentar: *
    do 1200 karaktera

  •  

  • Karakteri sa slike: *

  •  

  • Trenutno nema komentara.

Najnovije

Najčitanije

Najnovijikomentari