Zagonetke kamenih kugli širom svijeta

Autor: Redakcija • Objavljeno: • Broj komentara: 0

Kamene kugle pronađene su diljem planete Zemlja, koja je i sama nalik ovećoj lopti, a ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Kostarici, Meksiku... Ima ih raznih veličina, a one najveće dosežu i do nekoliko metara u promjeru i teže po više tona. Neke su posve pravilne sfere, druge su malo spljoštene, odnosno izdužene, treće su opet oštećene. Čine ih i različite stijene, od vulkanskih do taložnih.

  • sjeverena_dakota_sad.jpg
  • antarktika_1.jpg
  • antarktika.jpg
  • argentina.jpg
  • bosna_i_hercegiovina.jpg
  • eska.jpg
  • francuska.jpg
  • kalifornija_sad.jpg
  • kanarski_otoci.jpg
  • kostarika.jpg
  • kugla_u_selu_ponikve_kraj_veresa_od_magmatskog_kamena_1.jpg
  • novi_zeland_1.jpg
  • novi_zeland.jpg
  • tunis.jpg
  • kugle_zavidovici_1.jpg

I već samo te činjenice su vrijedne divljenja... No premda je širom svijeta pronađeno već na hiljade kamenih kugli, većina ih je i dalje obavijena plaštom tajni: jesu li isključivo prirodnog podrijetla ili su (bar neke) djelo ljudskih ruku i kada su izrađene, te čemu su služile.

Najčešće se u člancima o kamenim kuglama objavljenim na prostoru bivše Jugoslavije spominju samo njihova najpoznatija nalazišta, prvenstveno ona u Srednjoj Americi. Iz toga se može steći kriva predodžba o njihovoj rasprostranjenosti. Sagledaju li se, međutim, i strani izvori pokazuje se da pravilnih kamenih kugli ima baš u svim krajevima svijeta: Bosna i Hercegovina, Češka, Rumunjska, Francuska, Grenland, Rusija, Kazahstan, SAD (u 10-ak saveznih država), Kanada, Južna Afrika, Kanarski otoci, Kina, Peru, Argentina, Australija, Novi Zeland, Antartika... Jedna veća kamena kugla navodno je pronađena pred nekoliko godina i prilikom građevinskih radova u Hrvatskoj, na području Zagorja, ali joj je sudbina nepoznata (uništena ili samo zatrpana?).

O kamenim kuglama u Kostariki, koje je i obišao, iscrpno piše Semir Osmanagić u svojoj knjizi "Bosanska piramida Sunca". Tu se dotiče i kamenih kugli u Meksiku, a navodi i nalaze u Hondurasu, Južnoj Africi, SAD-u, Tunisu, Turskoj, Uskršnjem otoku (Čile)...

Semir Osmanagić pretpostavlja da je većina tih kamenih kugli djelo drevnih visokorazvijenih civilizacija, koje su ih koristile kod proizvodnje (danas nepoznate) energije, ali i u neke druge svrhe. Ukoliko su uistinu ljudskih ruku djelo, tada su zacijelo nastale naprednim tehnologijama, primjerice taljenjem raznih vrsta kamena i izljevanjem u kalupe.

Vrijedi navesti slijedeće riječi Semira Osmanagića: "Ne isključujem da priroda može oblikovati perfektan geometrijski oblik. Naprotiv. Ali, mogućnost da priroda oblikuje samo perfektne oblike je nemoguća na praktičnoj razini. Ali je vrijeme da te kamene kugle nazovemo pravim imenom. Riječ je o fenomenu nastalom radom inteligentnih (ljudskih?) ruku. U doba kada se svijet promatrao ne samo iz ugla pet materijalnih čula. I kada su se "vidjeli" energetski tokovi ispod površine Zemlje. A samo prirodni materijali se koristili za čovjekovu dobrobit. I pri tome se nije narušavala harmonija života s majkom Zemljom. Ono što ne bi trebalo da obeshrabri u daljim istraživanjima (kamenih kugli, op. ur.) su izričita mišljenja oficijelnih branitelja "istine".

Među "braniteljima "istine" ima, međutim, istaknutih znanstvenika, dakako ponajviše geologa, koji mahom na kamene kugle gledaju kao isključivo prirodne tvorevine. Na portalu Udruženja "Kamene kugle" iz Zavidovića sažeto se o podrijetlu kamenih kugli u Bosni i Hercegovini navodi: "Jedni od njih tvrde da su kugle nastale prirodnim putem, erupcijom vulkana otprilike prije 150 milijuna godina kad je zemaljska kugla bila puna vulkana i pod morem. Neki od njih objašnjavaju da su nastale u utrobi zemlje prije 100 milijuna godina i to od jednog malog zrna kamena koje je zbog nemirnog tla valjanjem taložilo na sebe kamene čestice i dobijalo veći i savršeniji oblik. Neki geolozi su čak posumljali da se radilo o vanzemaljskim tijelima pa su na iste stavljali magnete kako bi otklonili i tu sumnju."

Među pristalicama prirodnog nastanka kamenih kugli svakako valja izdvojiti mišljenje, i još više fotografije, s web-stranice (na francuskom, engleskom i bošnjačkom jeziku) "Le site d’Irna". Urednik stranice (nisam pronašo o kome je riječ) je protivnik većine postavki i istraživanja Semira Osmanagića, a za to nudi, kako ističe, i brojne dokaze iz svijeta prirode. Ovdje objavljene snimke, osim onih gdje je naveden (drugi) izvor, preuzete su sa spomenutog portala, na kojem se mogu vidjeti još deseci zanimljivih fotografijama kamenih kugli "posijanih" širom površine Zemlje.

Na stranici se, između ostaloga, navodi: "U svom entuzijazmu, Osmanagić miješa uistinu tipove različitih fenomena, prirodnih i vještačkih. Počnimo sa kuglama Kostarike. One su vještačkog porijekla i postaju sve poznatije, a ako i postoji neka misterija oko njih (između ostalog njihov cilj i uporaba) njihov datum nastanka, porijeklo, ni metoda nastanka ne predstavljaju više nikakav problem arheolozima, nasuprot onome što objavljuje Osmanagić (kao uostalom, i mnoga pseudo-arheološka mjesta).

Porijeklo meksičkih kugli izgleda posve drugačije. One se nalaze u oblasti Cerro Piedras Bola pored Ahualco del Mercado u Meksiku. Njihovo porijeklo potvrdilo je nekoliko američkih geologa, vezano je za regionalne vulkane. Ovo vulkansko porijeklo odbacuje Osmanagić, na osnovu potpunog neshvaćanja fenomena, jer on zamišlja u svojoj knjizi da vulkani direktno izbacuju goreće kugle. Radi se o nećemu što geolozi nazivaju spherolites - sferoliti, (ili radije, ovdje, "megaspherulites" - megasferoliti na engleskom), koji nastaju kristalizacijom vulkanskog staklastog materijala nakon erupcije a tijekom hlađenja slojeva, a poznate su i drugdje osim u Meksiku (posebno u Coloradu, Oregonu, Arizoni u SAD-u).

Napokon, u mnogobrojnim oblastima svijeta postoje kugle trećeg tipa, i one su najmnogobrojnije, to su konkrecije koje se mogu naći u sedimentnim slojevima, nastale taloženjem, uglavnom oko jezgre (može biti i školjka primjerice) kalcita, silicija, dolomita, hematita... To je isti fenomen, primjerice, kao i ukrućenja-konkrecije kremena (nastalog od čistog silicija) koje se često nalaze unutar kredinih naslaga. Nisu rijetki slučajevi velikih okruglih konkrecija tog tipa...".

Nadalje, autor članka na gornjem webu ne isključuje u potpunosi umjetno podrijetlo kamenih kugli u Bosni i Hercegovini, ali ističe i nedostatak znanstvenih studija o njima. No za dio tih kugli vjeruje da su čiste prirodne konkrecije: "Može se promatrati, primjerice, velika sličnost između snimke iz Dakote, i kugli koje je pronašao Ahmed Bosnić u Bosni, posebno karakteristične frakture, gdje se savršeno vidi kugla na mjestu u svom "zemljanom ovoju", tj. u geološkom sloju u kojem se oblikovala, kao i otisak koji je ostao nakon njenog dizanja, točno kao što fosil ostavlja svoj otisak u stijeni.". Pisac naposljetku primjećuje da su slični nalazi kamenih kugli u prirodi već prevarili neke pseudo-arheologe, koji su ih prebrzo proglasili djelom čovjeka.

O podrijetlu kamenih kugli već je podosta toga izrečeno i napisano, a ne manje brojne su i rasprave o njihovoj mogućoj svrsi, naravno ukoliko je riječ o ljudskim tvorbama. Među raspravama možda su najbliže istini one koje i pomiruju dvije oprečne skupine mišljenja: (velike) kamene kugle su prirodne tvorevine, a ljudi su ih - zadivljeni njihovim oblikom, ali i nekim drugim pretpostavljenim svojstvima - prikupljali, glačali (polirali), pa i izrađivali po uzoru na one pronađene u prirodi, i naposljetku koristili.

Bez sumnje je dio kugli i prevažan s većih ili manjih udaljenosti do mjesta korištenja (a to nisu uvijek mjesta gdje ih danas nalazimo). Pri tome ostaje zagonetka za što su se sve mogle nekoć upotrebljavati. U novije vrijeme su tek ukras u parkovima ili na pojedinim građevinama, a neke manje (i prirodne) kamene kugle možda su korištene i u ratovima.

I na iternetu se može pronaći svakakvih napisa u prilog navedene tematike, no držim da je od gomile članaka puno dojmljivije pogledati galeriju fotografija kamenih kugli... i pustiti mašti da traži odgovore na pitanja s početka ovog priloga. Uz naravno, nepristrana znanstvena istraživanja, kao što je i slučaj s kamenim kuglama u BiH, posebice onima kod Zavidovića (gdje ih je u BiH pronađeno najviše, 40-ak), koja je ljetos potaknula Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca".

Fondacija je na području Bosne i Hercegovine zabilježila oko dvadeset nalazišta pravilnih kamenih kugli oblikovanih od različitih materijala: granita, vulkanskog kamena i pješčenjaka. U tijeku je ispitivanje uzoraka uzetih nedavno s kugli u Dubokom potoku kod Zavidovića na znanstvenim institutima u Moskvi i Zenici. Ta će istraživanja bez sumnje rasvijetlili dio zagonetki, bar onih koje se tiču kugli na tom nalazištu u srednjoj Bosni, no zacijelo će otvoriti i niz (novih) pitanja, a time i rasprava. Stvaranje i otkrivanje tajni je, na sreću, neprekidan izazov...

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije portala Veteran.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

KOMENTARI { 0 } DODAJ KOMENTAR
  • Ime / Nadimak: *

  • Komentar: *
    do 1200 karaktera

  •  

  • Karakteri sa slike: *

  •  

  • Trenutno nema komentara.

Najnovije

Najčitanije

Najnovijikomentari